Unutar nacionalnog okvira, tvoja prava su određena istim pravnim aktima kojima se uređuju i tvoje radne obveze kao nastavnika_ice ili djelatnika_ice srednje škole. Neki od njih su višeg reda i materijaliziraju se tek u sudskim postupcima (primjerice Ustav RH), dok većina ipak izravno utječe na zaštitu prava u stvarnim situacijama školskog okruženja.
Primarno se radi o Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije.
– Članak 7. Zakona o radu, nastavno na Zakon o suzbijanju diskriminacije, zabranjuje diskriminaciju na temelju spolne orijentacija i rodnog identiteta na način da zabranjuje “izravnu ili neizravnu diskriminaciju na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete zapošljavanja, napredovanje, profesionalno usmjeravanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju, u skladu s posebnim zakonom.“
To znači da škole ne smiju postupati nepovoljno za djelatnika_ica ako je postupanje motivirano seksualnom orijentacijom i/ili rodnim identitetom.
To se može odnositi na sljedeće situacije:
a) odbijanje zapošljavanja ili napredovanja zbog LGBTIQ identiteta
b) sustavno raspoređivanje nepovoljnije satnice ili dežurstava i delegiranje drugih zadataka kao oblik unutarnjeg sustava isključivanja LGBTIQ djelatnika_ica
c) izricanje opomena ili pokretanje otkaznog postupka na temelju slobodnog izražavanja LGBTIQ identiteta
– Dodatno, Članak 134. istog Zakona, nalaže da je „poslodavac dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonom.“
Ovo znači da škola mora reagirati u situacijama u kojima je narušeno tvoje dostojanstvo kao radnika_ice. Primjerice:
a) ako kolege_ice (ili učenici_ice!) iznose homofobne komentare i izravno te vrijeđaju
b) ako te kolege_ice drugim kolegama_ica ili javnosti nastoje prikazati u negativnom svjetlu zbog tvojeg identiteta (to uključuje i društvene mreže!)
c) ako roditelji vrše pritisak i izražavaju negodovanje zbog tvojeg identiteta (bilo u javnosti ili u komunikaciji sa školom)
– Kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama te granski Kolektivni ugovor za zaposlenike srednjih škola nadovezuju se na Zakon o radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije. To znači da pravni savjet i zaštitu možeš tražiti i od nadležnog sindikata.
– Diskriminacija LGBTIQ osoba na radnom mjestu se, iako ne cjelovito, prepoznaje i Nacionalnim planom zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. Ovo nije obvezujući akt u smislu zakona, ali može ti poslužiti kao argument u razgovoru s upravom škole.
– Svakako ti savjetujemo da provjeriš i interne akte tvoje škole. To su prije svega Statut škole te Etički kodeks. Povrede odredbi internih aktova su temelj za daljnje postupanje unutar i izvan škole.
Važno je i da razumiješ koje korake škola može poduzeti ukoliko si prijavio oblik diskriminacije koji se mogu sankcionirati gore navedenim zakonima i pravilnicima. Uvid u ove korake ti može pomoći odrediti tvoja očekivanja ali i procijeniti koja reakcija u tvojoj osobnoj perspektivi je doista i primjerena za diskriminaciju koju si doživio_la:
– Uprava škole (najčešće ravnatelj_ica) može razgovarati s počiniteljem (ili više njih) i upozoriti na kršenje pojedinog akta te, poželjno, podsjetiti djelatnike_ice da marginalizacija kolega_ica na temelju LGBTIQ identiteta nije etički prihvatljiva praksa u školskom kolektivu.
U idealnom okruženju, ovakav tip razgovora predstavlja najmanju moguću intervenciju i ona je učinkovita.
S druge strane, samo ti možeš procijeniti koliko povjerenja imaš u nadležnu osobu i do koje mjere je kultura škole razvijena da se možeš pouzdati da će ovakav oblik diskrecijskog postupka ukloniti problem.
– Škole mogu i bez uključivanja drugih institucija (policija, sudski postupak) djelatniku_icu koji vrši diskriminaciju uručiti pisanu opomenu povrede radne obveze (tzv. “opomena pred otkaz”).
Da bi opomena bila pravno utemeljena, mora biti utvrđeno da je djelatnik povrijedio radne obveze propisane aktima škole (pravilnici i kodeksi) i/ili Zakonom o radu, Zakonom o odgoju i obrazovnoj djelatnosti te nadležnim kolektivnim ugovorima (za javne službenike i zaposlenike u srednjim školama).
Pisano upozorenje može biti dio postupka redovitog otkaza u budućnosti (ukoliko se povreda radne obveze ponovi), a ulazi u dosje djelatnika_ice. Djelatnik_ica se na upozorenje također može pisano očitovati i zatražiti da očitovanje bude dio dokumentacije u dosjeu.
– Škole mogu uručiti i izvanredan otkaz ukoliko postoji utemeljenje za procjenu teške povrede radne obveze.
U praksi, škole nisu sklone davati pisana upozorenja kao potencijalan postupak redovitog otkaza, niti uručivati izvanredan otkaz dok god postoji uvjerenje da je konflikte moguće interno razrješavati i da osoba koje je povrijedila neki od akata nije trajno destruktivan čimbenik za radne obveze i radni kolektiv.
Naime, djelatnik_ica može po uručenom otkazu tužiti školu ukoliko postoji sumnja na povredu radnih prava, prilikom čega odgovornost snosi poslodavac (ravnatelj_ica), a ovisno o sudskom postupku, škole mogu snositi i novčanu odgovornost.
– Škole mogu pokrenuti svojevrsni interni medijacijski proces kojim posreduje stručna osoba (najčešće školski psiholog_inja) i koji zapravo predstavlja proces mirenja dviju strana u konfliktu.
Ovakav proces potencijalno doista može iznjedriti kvalitetnom komunikacijom između djelatnika_ica koji je izvršio ili potaknuo diskriminaciju i LGBTIQ djelatnika_ica i koja će u interpersonalnoj dimenziji ukazati počinitelju da izgovoreno i učinjeno ima višestruke posljedice za osobnu dobrobit LGBTIQ djelatnika_ica.
Međutim, važno je biti oprezan_a u slučaju izjednačavanja odgovornosti kroz ovakav oblik medijacije. LGBTIQ identiteti i otvoreno izražavanje istih a koje ne narušava dostojanstvo drugih nisu izvori konflikta koji traže institucionalno discipliniranje. Diskriminatorne reakcije na LGBTIQ identitete i izražavanje – to pak jesu i to s uređenom pravnom domenom.
Ohrabrujemo te da ne pristaješ na takav oblik “pomirenja” jer je on u suštini dodatan izraz institucionalne diskriminacije.
– Ukoliko komunikacija s nadležnim osobama nije iznjedrila zadovoljavajuće rješenje, a želiš problem nastaviti rješavati u okviru same škole, imaš pravo obratiti se školskom odboru pisanim i usmenim putem te izložiti svoje mišljenje na samoj sjednici školskog odbora. To možda neće rezultirati daljnjim postupanjem škole, ali na ovaj način u formalnom okruženju možeš dati do znanja kolektivu da je potrebno ozbiljno poraditi na uključivosti škole.
– Za pravni savjet i zaštitu, možeš se obratiti udruzi Iskorak – Centru za prava seksualnih i rodnih manjina s višegodišnjim iskustvom u pravnim postupcima vezanim uz diskriminaciju LGBTQ osoba
– Pravnoj službi nadležnog sindikata zaposlenih u srednjim školama
– Slučajeve diskriminacije i nepoštivanja radnog prava možeš prijaviti i nadležnoj područnoj službi Prosvjetne inspekcije
– Prijave možeš uputiti i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova ili Pučkoj pravobraniteljici