U Hrvatskoj, više od 75% LGBTIQ radnika_ica je iskusilo neki oblik diskriminacije, uznemiravanja ili zlostavljanja na radnom mjestu, a 91% ih potpuno ili djelomično skriva svoj identitet na poslu.
Kako istraživanja iz europskih zemalja pokazuju, škole nipošto nisu izuzetak te se LGBTIQ djelatnici_ice kontinuirano susreću s nekim oblikom diskriminacije ili marginalizacije.
U svakodnevnici, to mogu biti neke od sljedećih situacija:
– izostanak reakcije škole na učenički bullying na temelju LGBTIQ identiteta i izražavanja
– izolacija (ogovaranje, izbjegavanje) LGBTIQ djelatnika_ica od ostatka radnog kolektiva
– sudjelovanje u doxingu na društvenim mrežama i dojava privatnih informacija i fotografija
– sprječavanje napredovanja i profesionalnog rasta
– otvoreno podsmjehivanje ili mikro-agresije koje se opravdavaju pravom na slobodno izražavanje mišljenja
– održavanje školskog ozračja u kojem se heteronormativnost učvršćuje bez otvaranja prostora za LGBTQ obitelji
– izravne i neizravne poruke LGBTQ djelatnicima_icama o potrebi skrivanja identiteta zbog zaštite ugleda škole
– politička instrumentalizacija “zaštite djece” u svrhu diskriminacije
– osporavanje korištenja sanitarnih čvorova trans osobama
– izostanak jasnih protokola u slučaju radničke diskriminacije
– pritisak uprave škole u izvedbi nastavnog sadržaja kako bi se izbjegle LGBTIQ teme u kurikulumu
– autocenzura izražavanja i kurikuluma zbog nepodržavajućeg školskog ozračja
– manjak zaštite roditeljskih pritisaka na kurikulumske izmjene i propitivanje LGBTQ ideniteta
LGBTIQ djelatnicima_icama je često teško razlikovati koje situacije isključivanja u školi se doista mogu sankcionirati kroz zakonski propisan postupak, a koje se tiču neetičnog postupanja koje proizlazi iz kulture isključivosti.
Nažalost, ove dvije dimenzije se ne poklapaju uvijek. Dok u prvoj postoji zakonski put da zaštitiš svoja prava, druga je puno kompleksnija i nije uvijek jednostavno odlučiti što napraviti.
Odakle krenuti? Ako prozovem X, narušit ću dobar odnos s Y? Ako se požalim, ispadam konfliktan i problematičan? Što ako izgubim ovaj posao?
Manjak institucionalne zaštite za LGBTIQ djelatnike u obrazovnom sustavu najčešće upravo dovodi do situacije u kojoj teret borbe za zaštitu prava spada na samog djelatnika_icu, uključujući i skretanje pažnje na potencijalne mehanizme isključivanja i marginaliziranja koji uopće nisu osviješteni u školskom kolektivu.
Stoga nije začuđujuće da značajan broj LGBTIQ djelatnika_ica izbjegavati reagirati na nepovoljne situacije. Ipak, ohrabrujemo te da pokušaš urediti svoju radnu sredinu da ti ona bude poticajna za rad i da se u njoj osjećaš sigurno.
Ako su na bilo koji način povrijeđena tvoja radna prava i dostojanstvo, a izabrao_la si interno riješiti problem te sustavno nailaziš na manjak razumijevanja i izostanak jasnog postupka, vrijedi razmisliti o alternativama.
Situacije u kojima kao zaposlenik trebaš sustavno objašnjavati svoja prava i perspektivu, a koje ne nailaze na konstruktivne poteze, dovode do pojačanog stresa, osjećaja isključenosti i nepripadanja kolektivu te u konačnici, narušavaju ponos koji si pažljivo i naporno gradio kao LGBTIQ osoba.
Želimo te ohrabriti da u ovom slučaju razmisliš o pravnim i drugim službenim postupcima zaštite svojih prava.